Skolioza i nepravilno držanje
Dijagnoze skolioze i nepravilnog držanja često se postavljaju na sistematskim pregledima djece i mladih. Nepravilno držanje je nepravilan odnos mišićno koštanih struktura bez anatomskih promjena na kralježnici. Prilikom nepravilnog držanja opterećenja koja djeluju na tijelo ne prenose se ravnomjerno duž kralježnice i tijela što dovodi do povećanog opterećenja kostiju, mišića i zglobova.
Nepravilno držanje je česta pojava, javlja se u 20 do 25% djece školske dobi. Postoje različiti uzroci nepravilnog držanja kao što su dugotrajno sjedenje i manjak tjelesne aktivnosti, nošenje teške školske torbe, te nagli rast tijela u adolescenciji. Nepravilno držanje tijela može uzrokovati bolove u vratu, leđima, ramenima, nogama, a povezuje se i s glavoboljom, umorom i stresom. Dugoročno može dovesti do ozbiljnih mišićno-koštanih poremećaja.
Svaka sumnja na nepravilno držanje zahtijeva liječnički pregled da bi se postavila dijagnoza.
Skolioza
Skolioza je najčešća deformacija kralježnice, javlja se u 2-3% opće populacije. Danas se definira kao trodimenzionalna deformacija kralježnice koja uz postranični zavoj uključuje rotaciju kralježaka i promjenu profila.
Prema definiciji Društva za istraživanje skolioze (engl. Scoliosis Research Society -SRS) skolioza je postranična iskrivljenost kralježnice koja iznosi 10 i više stupnjeva mjereno na rendgenskoj snimci učinjenoj u stojećem stavu. Skolioza se može javiti u bilo koje doba djetinjstva i adolescencije. Ovisno o dobi nastanka razlikuje se infantilna (od 0. do 3. godine života), juvenilna (od 4. do 9. godine života) i adolescentna (od 10. do 18. godine života).
Stupanj težine skolioze određuje se prema stupnjevima iskrivljenja kralježnice (stupanj po Cobbu mjeren na rendgenskoj slici). Postoje blage skolioze, srednje i teške. Teške skolioze napreduju i nakon završenog rasta. Prognoza skolioze je obično lošija što se bolest ranije pojavi. Daleko najčešće su idiopatske adolescentne skolioze koje se jave u vrijeme naglog rasta.
Djecu i mlade s blagim skoliozama treba redovito kontrolirati (posebno u vrijeme intenzivnog rasta) radi praćenja eventualnog pogoršanja bolesti. U slučaju srednje teških skolioza potrebne su češće kontrole, intenzivnije vježbanje specifičnih vježbi za skoliozu uz tjelesnu aktivnost i nošenje ortoze.
Ortoza je steznik koji se radi po mjeri posebno za svakog pacijenta. On pritiskom na odgovarajuća mjesta ispravlja položaj kralježnice te sprječava pogoršanje skolioze. Nosi se od 18 do 23 h dnevno do kraja razdoblja rasta što zna predstavljati psihološki problem djeci i adolescentima, no ukoliko se želi uspjeh neophodna je upornost.
Djeca s težim skoliozama često trebaju kirurško liječenje. Radi se o zahtjevnim operacijama koje nose određeni rizik od komplikacija pa se provode kad su iscrpljene sve metode konzervativnog liječenja.
